HUIS.hr: Prikaz rezultata provedbe Digitalne agende za Europu Prikaz rezultata provedbe Digitalne agende za Europu ================================================================================ HUIS CroNIA / Izvor: e-Hrvatska on 10 June, 2011 01:14:00 Opći cilj Digitalne agende za Europu je ostvarenje održive gospodarske i društvene pogodnosti na jedinstvenom digitalnom tržištu utemeljenom na brzom i ultrabrzom internetu te interoperabilnim aplikacijama. Sve zemlje članice EU dužne su provoditi aktivnosti u svrhu ostvarivanja ciljeva Digitalne agende , ali je državama članicama ostavljena mogućnost da sami odabiru najprikladnije načine za ostvarenje navedenih ciljeva. Budući da se praksa u provedbi može razlikovati od zemlje do zemlje, Europska komisija je odlučila pokrenuti projekt Digital Agenda Scoreboard unutar kojeg će periodički biti prikupljani podaci o provedbi i ostvarenju ciljevaDigitalne agende za Europu . Digitalna agenda za Europu ukupno sadrži 101 prijedlog aktivnosti (78 ih je predviđeno za provedbu od strane Europske komisije, uključujući prijedlog 31 pravnog dokumenta te 23 aktivnosti predložene za pokretanje u zemljama članicama) koje bi trebale omogućiti i potaknuti investicije u korištenje digitalnih tehnologija. Kako bi se pratilo da li Europa ostvaruje napredak u ovom području izdvojeno je 14 ključnih pokazatelja uspješnosti na kojima se i zasniva projekt Digital Agenda Scoreboard. Početna adresa projekta Digital Agenda Scoreboard je:http://ec.europa.eu/information_society/digital-agenda/scoreboard/index_en.htm , a na njoj su dostupni su podaci iz zemalja članica o 60 različitih pokazatelja koji su razvrstani u sedam osnovnih grupa, za svaku godinu kroz razdoblje od 2004. do 2010. godine. Hrvatska je također uključena u ovaj projekt, s tim da su za Hrvatsku dostupni podaci od 2007. godine, kada je započelo njihovo službeno praćenje od strane nadležnih tijela. Pregledom stranice na kojoj se nalaze pokazatelji, moguće je dobiti pregled svih ili pojedinih pokazatelja uspješnosti za našu zemlju po godinama, pratiti trend određenog pokazatelja kroz određeno vremensko razdoblje ili uspoređivati rezultate naše zemlje s bilo kojom drugom članicom EU ili s prosjekom EU-27. Ukratko, za Hrvatsku je dostupno ukupno 55 pokazatelja, od koji smo za 11 ostvarili rezultate iznad prosjeka EU, dok su rezultati za 44 pokazatelja ispod prosjeka EU, o čemu kratki pregleda dajemo u nastavku: 1) ŠIROKOPOJASNI PRISTUP INTERNETU (BROADBAND) Dok smo u korištenju širokopojasnog pristupa internetu od strane kućanstava, 2007. godine bili 53% ispod prosjeka EU-27, kroz četiri godine smo uspjeli vrijednost tog pokazatelja više nego prepoloviti, tako da smo u 2010. godini dostigli razinu koja je relativno gledajući za 19% niža od EU prosjeka. Ako isti pokazatelj pogledamo kroz apsolutne brojke onda se može vidjeti kako je u 2010. godini u EU-27 60,8% kućanstava imalo širokopojasni pristup internetu dok je u Hrvatskoj taj pokazatelj iznosio 49,1%. Korištenje širokopojasnog pristupa internetu od strane poduzeća u 2010. godini bilo je 22% ispod EU prosjeka, što je značajan pad jer je pokazatelj za 2007. godinu bio 21% bolji od prosjeka EU. Pokazatelj korištenja mobilnih telefona za pristup internetu u 2010. godini tek je 10% ispod prosjeka EU, dok smo prije četiri godine zaostajali čak 69% u odnosu na EU prosjek. 2) KORIŠTENJE INTERNETA (INTERNET USAGE) U ovom području svi pokazatelji su ispod prosjeka EU pri čemu se posebno ističe podatak da smo po broju kućanstava koja imaju pristup internetu za 37 % ispod prosjeka EU, te da imamo 49% više građana koji nikad nisu koristili Internet u odnosu na EU prosjek. 3) KORIŠTENJE USLUGA NA INTERNETU (TAKE UP OF INTERNET SERVICES) Ovdje se zapravo radi o dvije grupe pokazatelja koji se razlikuju samo po tome da li se broj korisnika određenih vrsta usluga na internetu promatra u odnosu na ukupni broj stanovnika ili pak u odnosu na broj korisnika interneta. Tri pokazatelja u ovoj skupini pokazuju da smo u korištenju pojedinih usluga na internetu značajno iznad EU prosjeka, a to su: čitanje novina i magazina, traženje zaposlenja i traženje informacija o obrazovanju i seminarima. Ako se primjerice, pokazatelj korištenja usluga vezanih uz traženje posla promatra u odnosu na čitavu populaciju, on je u Hrvatskoj za 12% viši od EU prosjeka, a ukoliko se isti pokazatelj promatra prema broju internet korisnika tada je čak za 58% viši od prosjeka EU-27. Međutim valja napomenuti kako još uvijek značajno zaostajemo u pogledu korištenja nekih drugih usluga kao što su on-line seminari gdje smo 95% ispod EU prosjeka, u korištenju usluga elektroničke uprave smo 63% ispod prosjeka te u slanju elektroničkih zahtjeva za javne usluge 80% ispod EU prosjeka. 4) ELEKTRONIčKA UPRAVA (EGOVERNMENT) Dostupnost javnih usluga elektroničke uprave za građane kod nas je još uvijek prilično niska te iznosi 71% ispod prosjeka EU, dok u pogledu dostupnosti elektroničkih javnih usluga namijenjenih poduzećima zaostajemo svega 5% iza prosjeka EU. U području korištenja usluga e-Javne nabave rezultati su nam 16% bolji od EU prosjeka. 5) ELEKTRONIčKA TRGOVINA (ECOMMERCE) Promatrajući pokazatelje uspješnosti u području elektroničke trgovine možemo konstatirati kako u Hrvatskoj trgovina putem interneta još uvijek nije dovoljno zaživjela praksi. Ovo se posebno odnosi na procese naručivanja i kupnje putem interneta. Naime većina pokazatelja kreće se ispod EU prosjeka i to u rasponu od 83% do 12% u odnosu na prosjek EU 27. Valja međutim istaknuti da naša poduzeća, unatoč slaboj praksi kupaca u naručivanju i kupnji putem interneta, ipak i dalje nude pristup svojim proizvodima putem internetskog prodajnog kanala, tako da smo u tom pogledu čak za 40% bolji od EU prosjeka. 6) ELEKTRONIčKO POSLOVANJE (EBUSINESS) Gledajući kroz pokazatelj o integraciji internih procesa koji se odnosi na mala i srednja poduzeća (SME) za 15% smo bolji od prosjeka EU, dok smo u području elektroničkog upravljanja lancem nabave 100% bolji od europskog prosjeka. Naime u Hrvatskoj 53% poduzeća u svojem poslovanju koristi ove sustave, dok ih u EU koristi samo 17,9% poduzeća. Područja u kojima naša poduzeća još uvijek zaostaju za EU prosjekom su 'Korištenje analitičkog CRM software' za upravljanje odnosima s kupcima (-64%), 'Automatska razmjena poslovnih dokumenata' (-38%), te razmjena e-Računa između poduzeća (-35%). Detaljni podaci za Hrvatsku dostupni su na ovom linku: http://scoreboard.lod2.eu/index.php?scenario=4&indicators%5B%5D=allIndicators&year=2010&countries%5B%5D=HR . Za sveobuhvatniji uvid u rezultate koji su objavljeni u sklopu Digital Agenda Scoreboard , sve zainteresirane upućujemo na sljedeći link: http://ec.europa.eu/information_society/digital-agenda/scoreboard/index_en.htm